Rotary International i rotarijanstvo u Hrvatskoj od 1928.
Postoji mnoštvo definicija Rotaryja. Svima im je zajedničko sljedeće: Rotary je međunarodno udruženje ljudi iz najrazličitijih zanimanja – moralnih i svijetu otvorenih ljudi, koji su uzor u svom zanimanju, u javnom i privatnom životu.
Temeljne životne odrednice rotarijanaca sažete su u Statutu koji ističe da je svrha rotarijanskog pokreta „spremnost pomagati u svakodnevnom životu“, a ostvaruje se „njegovanjem prijateljstva i služenjem drugima“. Jednom riječju, rotarijanci promiču najviše i najvrednije ljudske i humanističke vrijednosti: toleranciju, mir i prijateljstvo. Rotarijanci nastoje unijeti red tamo gdje vlada kaos, harmoniju u disharmoniju, prijateljstvo i ljubav u mržnju i nesnošljivost, puninu života u samoću i siromaštvo, zdravlje i sreću tamo gdje postoji nesreća i bolest, a u mraku pale svijeću.
Rotarijanci nastoje da ljudi svih boja i rasa, religija i vjeroispovijesti, političkih opredjeljenja i svjetonazora, postanu velika i sretna obitelj za čiju se dobrobit isplati raditi i žrtvovati. Čovjek i njegovo dobro u središtu su razmišljanja i djelovanja rotarijanaca.
„Rotarijanci predstavljaju mini model jednog miroljubivog svijeta, koji bi kao primjer mogao služiti svim narodima. Rotarijanci vjeruju da je moguće ostvariti ono za čim svaki čovjek čezne, a to su tolerancija, prijateljstvo i svjetski mir.“ Tim riječima opisao je Paul P. Harris, utemeljitelj rotarijanaca, svrhu i djelovanje velike rotarijanske obitelji. Statut Rotary Cluba Zagreb, člana kluba Rotary International, opisuje da je „svrha Rotaryja spremnost pomaganja u svakodnevnom životu“, a ona se ostvaruje na sljedeće načine:
- Njegovati prijateljstvo i biti od koristi drugima.
- Slijediti u privatnom i profesionalnom životu visoka etička načela i ostvarivati djelovanje koje ima vrijednost za čitavu zajednicu.
- Unapređivati odgovornost u privatnom, profesionalnom i javnom životu svih rotarijanaca.
- Njegovati međusobno razumijevanje i promicati mir među svim narodima svijeta, ujedinjeni u svjetskoj zajednici stručnjaka udruženih u ideji služenja.
Rotary i mladi
Svake godine približno 7000 mladih ljudi u dobi od 15 do 19 godina sudjeluje u Rotary programima razmjene u svijetu. Pri tome razvijaju globalni pogled na svijet, razumijevanje kultura, način života, vlastitu samostalnost i samopouzdanje.
Iz Hrvatske je do sada u SAD, Kanadu, Njemačku, Brazil i Meksiko otišlo blizu 140 srednjoškolaca, a iz tih zemalja došlo je oko 50 učenika. Uspješno se organiziraju i kampovi u Hrvatskoj u kojima učestvuju naši i strani srednjoškolci i studenti.
Rotary zaklada
Rotary zaklada ( Rotary Foundation) stjegonoša je Rotary Internationala. Zadaća je ovoga posebnog dijela Rotaryja planirano, ciljano i kontrolirano usmjeriti financijska sredstva prikupljena diljem svijeta. Zato na svakoj razini Rotaryja – u klubovima, distriktima i Rotary Internationalu – djeluju školovani rotarijanci i profesionalci.
Rotarijanski pokret rođen je 23. veljače 1905. kada se Paul Harris, mladi odvjetnik, u Chicagu sastao s trojicom svojih prijatelja: Silvestrom Schieleom, trgovcem uljem, Gustavom E. Loehrom, rudarskim inženjerom, i Hiramom Shoreyom, krojačem, te utemeljio udrugu poslovnih ljudi povezanih prijateljstvom i spremnošću da si pomažu u struci.
Sastanci su se održavali svaki put kod nekog drugog. Počeli su dakle rotirati, od čega je nastao naziv Rotary klub. Načelo rotiranja imalo je za svrhu da se članovi što više upoznaju sa sredinama u kojima žive i djeluju pojedini članovi. Četvorica utemeljitelja bili su američkog, njemačkog, švedskog i irskog podrijetla, a pripadali su protestanskoj, rimokatoličkoj i židovskoj vjeroispovjesti. Prvi „Rotary Club Chicago“ imao je 30 članova.
Nova udruga našla je oduševljene pristaše u Americi i u Europi, a zatim i u svim ostalim dijelovima svijeta. Prvi kongres rotarijanaca održan je 1910. godine u Chicagu u nazočnosti predstavnika 16 klubova. Ideja služenja izražena u geslima (engl.) „He profits Most Who Serves Best“ i „Service Above Self“ postala je službenim geslom rotarijanaca.
Rotarijanci su preteče kasnijim velikim sličnim klubovima kao što su Kiwanis (1915.), Lions ( 1917.) i Optimist (1919.). Sve su ihosnovali bivši članovi RI.
Na osnivačkoj konferenciji Ujedinjenih naroda 1945. godine sudjelovalo je 50-ero rotarijanaca, a u prvih 12 godina djelovanja 5-orica rotarijanaca bili su glavni tajnici Ujedinjenih naroda. Danas Rotary Internatioanl pripada jednoj od 42 nevladine humanitarne organizacije priznate od UN-a. Današnji osnovni humanitarni program rotarijanaca za suzbijanje gladi, bolesti i pružanja pomoći iznosi godišnje više od 800 milijuna USD.
Rotarijanske godine od 1928. do 1941. u našim krajevima
Rotarijanski pokret, u tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, počeo je u rotarijanskoj godini 1928./29. Vrijedno je spomenuti da je u to vrijeme u svijetu bilo više od 3000 klubova u 47 zemalja sa više od 150.000 članova. Osnivački sastanak RC Zagreb održan je 6. ožujka 1929. u hotelu Esplanade. U nastavku su abecednim redom navedena imena svih članova RC Zagreb na dan chartera 6. ožujka 1929. : Alaupović Radovan, Andrial Jindrich, Belin Ivo, Brovet Krešimir, Čalogović Milan, Dražić Ante, Dubsky Jaromir, Frank Viktor, Hanamann Franjo, Kalda Lav, Kostrenčić Marko, Leustek Vladimir, Marković Edo, Meštrović Ivan, Mikulčić Jose, Mlinarić Stjepan, Ostović Pavle, Pliverić Branko, Poduje Joso, Raić Jovan, Schlegl Toni, Stern Ivo, Šenoa Branko, Šmit Alexander, Vasić Velimir, Vurdelja Ilija.
Svečanost primanja RC Zagreb u organizaciju Rotary International održana je na Plitvičkim jezerima 28. lipnja 1929. (istovremeno s RC-om Beograd).
Od 07. ožujka 1932. djeluju klubovi tadašnje Jugoslavije u zasebnom Distriktu 77. To su klubovi Beograd, Ljubljana, Maribor, Novi Sad, Osijek, Pančevo, Sarajevo, Skopje, Split, Subotica, Sušak, Varaždin i Zagreb, te Banjaluka I Dubrovnik u osnivanju. Prvi Guverner Distrikta 77 bio je Edo Marković, član RC Zagreb.
U knjižici Rotary Internationala za godinu 1939./40. (rotarijanska godina od 1. 7. 1939. do 30. 6. 1940.) navedeno je da je guverner Distrikta Radovan Alaupović (RC Zagreb), sa 856 članova u 34 kluba: Bačka Topola, Banja Luka, Beograd, Bitolj, Brčko, Ćuprija-Jagodino-Paraćin, Dubrovnik, Karlovac, Leskovac, Ljubljana, Kranj, Maribor, Niš, Novi Sad, Osijek, Pančevo, Petrovgrad, Sarajevo, Šibenik, Skoplje, Slavonski Brod, Sombor, Split, Stara Kanjiža, Stari Bečej, Subotica, Sušak, Varaždin, Velika Kikinda, Vinkovci, Vršac, Vukovar, Zagreb i Zemun.
Zbog neaktivnosti, odlukom Uprave Rotary Internationala, klubovi Belgije, Jugoslavije, Rumunjske i Grčke brišu se iz popisa Rotary Internationala danom 31. prosinca 1941. te im se brišu sva do tada stvorena dugovanja prema Upravi. Pravi razlog jest drugi: povijesne činjenice govore da su Rotary klubovi bili obavezno zabranjivani u svim totalitarnim režimima, a u onima malo manje totalitarnim se na njihovo djelovanje uvijek gledalo i gleda sa sumnjom i podozrenjem. Time je zaključeno sudjelovanje Distrikta 77 u rotarijanskom pokretu.
Rotarijanci opet u Hrvatskoj
Zaslugom Ive Husića i njegova prijatelja Jerka Stipičića iz RC Graz Neutor rodila se godine 1989. ideja o ponovnom osnivanju RC Zagreb. Tada Jugoslavija nije bila otvorena prema Rotary pokretu te je put do osnivanja bio težak.
Osnivački tim od 25 članova, na svečanom proglašenju RC Zagreb 29. travnja 1990. članom Rotary Internationala, činili su sljedeći članovi: Ivan Husić, Jadranko Crnić, Davor Juretić, Tihomil Matasović, Ivan Šimunović, Krunoslav Pisk, Zdravko Tomičić, Juraj Kolarić, Rudolf Marković, Ante Sorić, Ratko Žurić, Đuro Miladin, Radimir Čačić, Zvonimir Jakopović, Mario Zmajević, Ivica Susović, Ivan Lacković-Croata, Hido Biščević, Živko Gruden, Marko Sapunar, Marijan Hanžeković, Mirko Orešković, Dinko Fabrio, Sead Busovača i Borislav Ljubičić.
Specifičnost Rotary kluba Zagreb sastoji se u činjenici što se izborio za državnost Hrvatske u njezinim dramatičnim povijesnim okolnostima. Pravilo je, naime, da u svakoj zemlji prvi Rotary club bude registriran u glavnom gradu te zemlje i uz suglasnost mjerodavne vlade. Međutim, Zagreb i Ljubljana izborili su se za taj status prije međunarodnog priznanja svojih država.
Tako je Rotary club Zagreb bio utemeljen godinu dana prije međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, čime je Zagrebu međunarodno bio priznat status glavnog grada u rotarijanskom pokretu.
Hrvatski Rotary klubovi pripadaju 1910. distriktu koji obuhvaća istočnu Austriju, Sloveniju, Mađarsku i Bosnu i Hercegovinu.
Od svog utemeljenja RC Zagreb je ostvario brojne humanitarne, socijalne programe. Članovi su bili angažirani u prikupljanju i organiziranju pomoći u hrani, odjeći, obući, lijekovima, higijenskim potrepštinama, medicinskim aparatima i vozilima, opremi za bolnice u Osijeku, Zagrebu, Varaždinu, Karlovcu, Rijeci, Sisku, opskrbljivali su prognanike i izbjeglice.
Bez sumnje, jednu od najvećih akcija u povijesti rotarijanskog pokreta predstavlja program ABC (Austrija, Bosna i Hercegovina, Croatia) čiji je prvenstveni cilj bila obnova devastiranog stočnog fonda u Slavoniji, a putem kojega je također prikupljena ogromna količina građevinskog materijala, ogrijeva i hrane za obitelji povratnika u Slavoniju.
U jesen 1995. započelo se s organizacijom Božićnih koncerata, koji su prerasli u tradicionalne, tako da će ove godine biti organiziran 12. koncert. Prihod od koncerata (karte i pomoć pokrovitelja) svake godine namijenjen je drugačijoj humanitarnoj akciji: bolnički uređaji, djeca stradalnika rata, razminiravanje, SOS Dječje Selo, dječji vrtići, stipendiranje nadarenih studenata, itd.
Značajni dio aktivnosti hrvatskih rotarijanaca bio je i doprinos u širenju istine o ratu u Hrvatskoj, u stvaranju prijatelja diljem svijeta.
Uz Rotary Club Zagreb od 27. lipnja 1992. djeluje i klub Inner Wheel kao organizacija supruga rotarijanaca, a od 1995. godine i Rotaract, kao organizacija mladih na realizaciji istog rotarijanskog programa. Obje Udruge imaju velikog uspjeha u humanitarnim akcijama.
Sada u Hrvatskoj postoji 27 klubova te deset u osnivanju. Postojeći klubovi su : Bjelovar, Brač, Čakovec, Dubrovnik, Hvar, Karlovac, Koprivnica, Krapina, Lošinj, Osijek, Požega, Pula, Rijeka, Rijeka – sv. Vid, Šibenik, Sisak, Split, Split Plus, Varaždin, Varaždin 1181, Vela Luka, Velika Gorica, Zadar, Zagreb, Zagreb – Centar, Zagreb – Gradec, Zagreb – Sesvete, sa ukupno 700 članova.
Plan je da se u narednom periodu postigne brojka od 40 klubova te da se do 2009./10. osnuje Distrikt Hrvatska.
Napisao: Vlado Juričić, za HRT u veljači 2007.